OPĆENITO O HRVATSKOJ

Republika Hrvatska je europska zemlja koja se smjestila duž Jadrana i njegovog zaleđa. Ona se proteže od obronaka Alpa i duboko u Panonsku nizinu na obalama Dunava i Drave.
Tako je u skladu sa svojim prirodnim karakteristikama, kao i kulturnog i povijesnog razvoja, Hrvatska se može podijeliti u tri geografski različita područja:
- obalne regije
- gorskoj regiji
- panonskoj regiji
Kao i mnoge zemlje u zapadnoj Europi, Hrvatska je osnovana na ruševinama Rimskog carstva. Kada su stigli na području današnje Hrvatska, Hrvati su politički bili organizirani u kneževine. U 925, hrvatski kralj Tomislav je ujedinio kneževine i osnivao prvu hrvatsku državu .Kasnije jeHrvatska zadržala svoj pravni status i autonomiju u okviru Ugarske, i Habsburške Monarhije.

ČINJENICE

Hrvatska se proteže od podnožja Julijskih Alpa na sjevero-zapadu i Panonske ravnice na istoku, preko raspona Dinare u središnjem dijelu, do jadranske obale na jugu.
Površina: 56.542 km2, s dodatnom 31.067 km2 teritorijalnih voda.
Stanovništvo: 4.437.460
Glavni grad: Zagreb (779,145 stanovnika - administrativno, kulturno, akademsko i komunikacijsko središte zemlje).
Dužina morske obale: 5.835 km - uključujući 4.058 km otoka, otočića i grebenima.
Broj otoka, otočića i grebena: 1,185. Najveći su otoci Krki i Cres. Postoji 67 naseljenih otoka.
Klima: Sjeverna Hrvatska ima kontinentalnu klimu; Središnja Hrvatska ima poluplaninsku i planinsku klimu, dok hrvatska obala ima mediteransku klimu. Zimska temperatura kreće se od -1 do 30 ° C u kontinentalnom području, od -5 do 0 ° C u planinskoj regiji i od 5 do 10 ° C u obalnoj regiji. Ljetne se temperature kreću od 22 do 26 ° C u kontinentalnom dijelu zemlje, 15 do 20 ° C u planinskoj regiji i od 26 do 30 ° C u obalnoj regiji.
Stanovništvo: Većina stanovništva su Hrvati. Nacionalne manjine su Srbi, Muslimani, Slovenci, Talijani, Mađari, Česi, Slovaci, i drugi.
Službeni jezik i pismo: hrvatski jezik i latinično pismo.
Religije: Većina stanovništva su rimokatolici, a osim toga postoji broj onih pravoslavne vjere, kao i muslimani, i kršćani drugih denominacija.

KULTURA - POVIJEST

 Hrvatska je doista jedinstvena, ne samo zbog svog kristalno čistog i plavog mora, nego i zbog tisućgodišnjeg niza kultura koje su se smjenjivale i katkad stapale na ovim prostorima. Jadransko more nije samo duboki mediteranski zaljev usječen u europsku kontinentalnu time i najbliži trgovački put između Europe i Istoka, to je ujedno i kolijevka drevnih civilizacija.
Tu je puno materijalnih dokaza o tome koji su tek sada polako isplivali na svjetlo, iz dubina jadranskih spilja i iz dubokog plavog mora. Istočna obaliaJadranskog mora bila je naseljena već početkom ranog kamenog doba, i tu je dokaz da je većina danas dostupnih otoka također bila naseljena (arheološki nalazi u spiljama u blizini otoka Hvara i Palagruže itd.).
Zahvaljujući povoljnim zemljopisnim osobinama naše obale s mnogobrojnim zaljevima, uvalama i dragama, obalni pojas oduvijek je bio značajan trgovački i pomorski put.

Rimljani

Kasnije su stigli Rimljani, a oni ne samo podizali palače i ljetnikovce, već su također proveli znatnu količinu vremena na moru, a tu su i mnogi podvodni nalazi  između Pule i Cavtata koje pokazuju da je to istina. Među nalazima najviše je amfora, koje su se u to doba najčešće  koristi za spremanje svega vina, žita, ulja i parfema. Gdje god se odlučite ići ronjenje, naći ćete ostatke antičkih brodova i njihovih tereta.

Dolazak Slavena

Novo doba osvanulo je s dolaskom Slavena, razdoblje karakterizira stalna borba za prevlast i obrana protiv raznih neprijatelja. Dubrovnik, ugledan u svojoj poziciji kao republika, igrao je vodeću ulogu u kulturi i trgovini. Razni  brodolomi svjedoče o tim vremenima - galija koja je isplovila iz Venecije nosila je murano staklo, prozorsko staklo, i druge vrijedne predmete, a bila je opremljena topovima. No, tijekom oluje potonula u blizini otoka Olipe, obale Dubrovnika.

Austrijska monarhija

U 18. stoljeću, Napoleon je vladao kratko vrijeme, nakon čega ga je zamijenila austrijska monarhija. Tijekom sljedećih stotinu godina Italija i Austrija međusobno su se borile za premoć na istočnoj obali, a vrhunac je u bitci kod Visa 1866. Austrijskoj floti, predvođenoj admiralom Tegetthoff, koji je bio zapovjednik bojnog broda "Nadvojvoda Ferdinand Max ", suprotstavio se admiral Persano, zapovjednik talijanske flote. U toj je bitki, Persano, na brodu uklopnjačči Re d'Italia, je bio prisiljen povuči se u porazu.

Svjedočanstvo tih slavnih vremena se mogu naći ne samo na kopnu, nego i pod morem u obliku olupina i ostataka  velikih brodova. Urazdobljeu vladavine Austro-Ugarske građene su luke, trgovina i brodogradnja je cvale. Tijekom oba svjetska rata Jadran je bio jedno od važnijih poprišta, postoji mnogo olupina iz toga doba. U blizini Pule, na primjer, koja je u to doba bila strateški važna luka, nalazi su dvadeset olupina , uključujući niz podmornica, razarača i torpednih čamaca Jadransko je more oduvijek bilo važan pomorski put između Istoka i Zapada, koji se još uvijek može vidjeti i danas jer je mnogobrojnih ostataka koji nas podsjećaju da prošlost koju ne smijemo zaboraviti, nego se koristi kao pouku za budućnost.

KUHINJA

Hrvatska kuhinja

Hrvatska je kuhinja raznovrsna te je stoga poznata i kao kuhinja niza regija. Svoje suvremene korijene vuče natrag od protoslavenskog i antičkog doba.  Razlike u izboru namirnica i načina priprema najočitije su ako usporedimo kontinentalne i obalne regije. Kontinentalnu kuhinju više karakterizira utjecaj kontakata iz redova  gastronomije - mađarske, bečke i turske - dok obalno područje karakterizira utjecaj grčke, rimske i ilirske, kao i kasnije mediteranska kuhinja - talijanske i francuske.

Hrana i tradicionalne fešte

Mnoge hrvatske tradicionalne svečanosti izravno su povezane s hranom, neovisno jesu li vezane uz naporan rad (obrezivanje žetvu ili vršidbu, berbu grožđa i krštenje vina, dovršenje kuće), vjeru (većinom katolički - Božić, Uskrs, hodočašća, ) ili na značajne trenutke u životu pojedinca (krštenje, vjenčanje, rođendan,  pogreb, itd.) Neke su svečanosti obično javnog karaktera, poput dionizijskog dana sv Martina, slave se u selu, vinskim podrumima i restoranima, a ostali su gotovo isključivo obiteljska slavlja (vjenčanja, krštenja, Božić, Nova godina, Uskrs itd.)

Svaki blagdan ima svoje karakteristično jelo. Svinjetina i varivo se jede na hodočašćima i sajmovima, bakalar se priprema za Badnjak i Veliki petak, svinjetina se jede na Novu godinu, krafne su neodvojivo povezane s karnevalskim priredbama, a na jugu pripremaju nešto slično poznato kao krostule. Šunka i kuhana jaja sa zelenim povrćem poslužuju se za Uskrs, a desert čine tradicionalni kolači (npr. pinca). Kulen (kobasica začinjena s crvenom paprikom) za vrijeme žetve, guska na Martinje, kao i sarma (meso-punjene listove kupusa), poslužuju se na Božić. Na vjenčanjima se poslužuju niz jela s desecima kolača i peciva, kao što su breskvice, medvjeđe šape kolača, paprenjaci, fritule  itd. Omiljena jela mnogim ljudima na svim prigodama uključuju janjetina s ražnja i pečena svinjetina, riba na žaru, lignje pripremljene na razne načine, jela s roštilja - raznjiči, ćevape i mješano meso - pršut i ovčji sir, dimljena šunka i svježi sir s kiselim vrhnjem, riblji paprikaš, divljač ...

HRVATSKA VINA

Hrvatska je opravdano ponosna na svoje široku paletu visokokvalitetnih vina (do 700 vina sa zaštićenim geografskim porijeklom), likera, voćnih sokova, piva i mineralne vode. Na jugu ljudi piju Bevandu uz njihovu hranu (teška bogato začinjena crvena vina pomiješana s običnom vodom), te u sjevero-zapadnoj regiji  " gemišt" (suha vina pomiješana s mineralnom vodom).


Information provided by:
Leksikografski zavod "Miroslav Krleža"
Masmedia d.o.o.